arhitektura2

VI. Dan povijesti umjetnosti

 

U petak, 18. ožujka 2016. godine, u Rijeci je održan šesti Dan povijesti umjetnosti s temom ,,Arhitektura – Problemi današnje arhitektonske prakse”.

  • Idis Turato - Arhitektura konteksta
  • Maruša Zorec - Slojevi starih i novih vremena
  • Marko Smoljan - Rad riječkih studenata PUM-a na projektu ''Stoljetna arhitektura na jadranskim otocima''
  • Nikolina Jelavić Mitrović - SUDAR BAŠTINA - modeli prezentacije muzejskih postava unutar povijesnih građevina
  • Lea Knežević i Robert Predovan - Radnička naselja u Rijeci - Turnić i Ogranak
  • Otvorenje izložbe ''Novo u starom''
  • Radionica ''Čitanje uzoraka'' (Društvo arhitekata Rijeka, Gorana Stipeč)
  • Terensko vodstvo ''Industrijska ulica - Putem riječke industrijske priče'' (Centar za industrijsku baštinu, Ivana Golob)
  • Radionica ''Šarengrad'' (4.c razred Osnovne škole Vladimir Gortan)
  • Tribina ''Problemi današnje arhitektonske prakse'' (Gordan Resan, Dušan Kostić, Igor Rožić, Vladi Bralić)

Program VI. Dana povijesti umjetnosti realiziran je u tri dijela. Jutarnja predavanja održana su na Filozofskom fakultetu, a gostujući predavači bili su: arhitekti Idis Turato i Maruša Zorec, dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović te studenti Odsjeka za povijest umjetnosti Lea Knežević, Robert Predovan i Marko Smoljan. U ovom dijelu programa bavili smo se temama s područja suvremene arhitekture, odnosom suvremene arhitekture prema povijesnim građevinama, modelima muzejskih postava unutar povijesnih građevina, radničkim naseljima grada Rijeke te osvrtom na rad riječkih studenata Odsjeka za povijest umjetnosti na projektu ,,Stoljetna arhitektura na jadranskim otocima”.

SAM_5473

U poslijepodnevnom dijelu programa održale su se dvije radionice i jedno stručno terensko vodstvo. Radionica ,,Šarengrad” bila je namijenjena učenicima četvrtog C razreda Osnovne škole ,,Vladimir Gortan”. Učenici su, uz voditeljice Nikolinu Dostal i Katerinu Jovanović, (članice Kluba ARTeFACT) izrađivali makete modernih građevina te ih objedinili u maketu grada za kojeg im se naziv ,,Čudnograd” kasnije učinio prikladnijim od naziva ,,Šarengrad”.

Radionica ,,Čitanje uzoraka” provedena je u suradnji s Društvom arhitekata Rijeka uz voditeljicu dipl. ing. arh. Goranu Stipeč. Na radionici su sudjelovali učenici srednjih škola, a bavili su se čitanjem uzoraka pročelja riječkih suvremenih i povijesnih građevina te ih u apstraktnim formama prikazivali u različitim likovnim tehnikama.

Stručno terensko vodstvo ,,Industrijska ulica – Putem riječke industrijske priče” provedeno je u suradnji sa Centrom za industrijsku baštinu te voditeljicu mag. Ivanu Golob, a bilo je namijenjeno širem građanstvu. Posjetili smo nekadašnju tvornicu Torpedo, Vilu Whitehead, rafineriju nafte INA, Hotel Emigrant, Svjetionik i Ljuštionicu riže, a neki od polaznika prisjetili su se vremena u kojem su radili u nekom od ovih pogona pa su i oni nama ispričali pokoju zanimljivost.

12884410_10207612288083786_875061761_nU večernjem dijelu programa VI. Dana povijesti umjetnosti, u prostoru Malog salona, održana je tribina na temu ,,Problemi današnje arhitektonske prakse”, a gostujući izlagači bili su arhitekti Gordan Resan, Dušan Kostić, Igor Rožić i Vladi Bralić. Bavili smo se pitanjima provođenja arhitektonskih natječaja i primjerima suvremenih arhitektonskih ostvarenja u gradu Rijeci.

Drugu godinu zaredom je u okviru VI. Dana povijesti umjetnosti proveden fotografski natječaj. Natječaj ,,Novo u starom” bio je namijenjen svim redovitim studentima Republike Hrvatske, a ovogodišnjim natječajem tražili smo primjere interpolacija u arhitekturi. Rezultat natječaja je istoimena izložba koja je otvorena od 18. do 31. ožujka, na drugom katu Filozofskog fakulteta.

Velik broj posjetitelja Dana povijesti umjetnosti dokaz je kvalitete rada riječkih studenata povijesti umjetnosti, a prisjećanjem na prošlogodišnje Dane PU-a možemo vidjeti kako postajemo sve bolji i bolji.

DSC_0987

Ovogodišnji Dan povijesti umjetnosti organizirali su studenti Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci – članovi Kluba ARTeFACT – u suradnji sa svojim Odsjekom, Centrom za ikonografske studije, Društvom povjesničara umjetnosti Rijeke te uz financijsku potporu Studentskog kulturnog centra Rijeka i Grada Rijeke.

Ovim putem zahvaljujemo se svima suradnicima i izlagačima koji su nam pomogli u ostvarivanju ovog VI. Dana povijesti umjetnosti, a posebice se zahvaljujemo profesorici Vicelji Matijašić, profesorici Cepetić Rogić te profesoru Skansiju.

11081494_1576293502638589_4663351360769186504_n

V. Dan povijesti umjetnosti – FOTOGRAFIJA

Još je jedan proljetni petak obilježen kao Dan povijesti umjetnosti. Održao se dana 27. ožujka 2015, ove godine na temu fotografije. Dan je otvoren u jutarnjim terminima predavanjima na FFRI. Pročelnica Odsjeka za povijest umjetnosti dr. sc. Nataša Lah uvela nas je u temu povijesnim pregledom fotografije. Kolegica sa zagrebačkog sveučilišta, studentica muzeologije i povijesti umjetnosti, Ana Marija Petričević upoznala nas je s intertekstualnošću u fotografiji. Asistentica na Odjelu snimanja Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu Maša Bajc izložila je vlasititi rad i svoju ideju i percepciju prostora.

Nakon predavanja i polusatne rasprave otvorena je izložba „Grad je ŽIV!“ nastala na temelju izbora fotografija pristiglih na fotografski natječaj za studente Republike Hrvatske – prvi izložba nastala u organizaciji Kluba!

This slideshow requires JavaScript.

Tijekom ranog popodneva uslijedile su sljedeće aktivnosti. Održana je radionica „Manipulacija fotografijom – nekad i sad“ u prostoru Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci gdje su studenti imali priliku saznati zanimljivosti iz povijesti fotografije te naučiti osnovne metode manipulacije u Photoshopu.

U prostoru Galerije Principij prof. Borislav Božić održao je predavanje „Camera obscura“ pri čemu je čitav prostor galerije postala velika camera obscura. Posjetitelji su bili iznimno angažirani i imali su priliku doživjeti taj fenomen, sami razviti i fotografije nastale camerom obscurom ili tzv. Ljubicom :).

U večernjem dijelu programa Malom salonu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Jelena Blagović, asistentica na Odjelu snimanja Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, izložila je aktualan problem privatnosti na internetu i nestajanju granice između privatnog i javnog koji tematiziraju radovi mladih hrvatskih fotografa. Sabina Salamon, kustosica MMSU-a, ukazala je na aktualne probleme digitalizacije muzeološke građe. V. Dan povijesti umjetnosti zatvoren je prigodnom raspravom o budućnosti fotografije i muzeja.

This slideshow requires JavaScript.

Ovim putem zahvaljujemo se svima koji su nam pomogli ostvariti ovaj V. Dan povijesti umjetnosti, a posebice profesorici Vicelji Matijašić, profesorici Cepetić i profesorici Butković Mićin na potpori i savjetima!

Program su realizirali: Klub studenata povijesti umjetnosti ARTeFACT, Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke, Odsjek za za povijest umjetnosti FFRI, Centar za ikonografske studije FFRI i Akademija primijenjenih umjetnosti Rijeka. Zahvaljujemo Studentskom kulturnom centru i Gradu Rijeci na sufinanciranju te svim medijima, ustanovama, udrugama i klubovima te web i Facebook stranicama koje su poduprle i proširile obavijest o fotografskom natječaju i samoj manifestaciji.

čekaonica

Riječka Željeznica kao simbol postindustrijske Rijeke – Mustapić & Meštrović: Čekaonica za ljude, strojeve i grad

Ovih dana riječki željeznički kolodvor dobio je novi sloj značenja, pridodali su ga Nadija Mustapić i Toni Meštrović, suvremeni umjetnici koji se bave multimedijalnim projektima i društvenim pitanjima. No možda su vam poznati po radu koji je bio izložen u zamračenom Malom salonu u sklopu Spajalice 2013. godine. U prostoru ispražnjenom od predmeta, promatrač se fokusirao na projekciju preko cijelog zida i zvuk, buku koja je pratila prikaze mukotrpnog rada ljudi u riječkom i splitskom brodogradilištu na čijim se licima očituju teške godine industrije. Naziv audio-video projekcije, koja je nastala u periodu od 2012. do 2013., bio je znakovit: “Minuta šutnje” – za ljude brodogradilišta i brodogradilište samo.

spajalica minuta šutnje

Mustapić & Meštrović, Minuta šutnje

Slične koncepcije, u novoj video-audio instalaciji projiciranoj na stropu prostrane čekaonice riječkog željezničkog kolodvora od 5. veljače do 11. veljače 2015. godine dvojac Mustapić i Meštrović kontinuiraju svoj rad okrećući se opet temi industrije. Ipak, ovog puta fokus nije na ljudima koji čine tu industriju koliko je na luci i željeznici: strojevima i zapuštenim prostorima koji zjape prazni – bez ljudi, bez robe. Prati ih buka kretanja vlakova, tek ponegdje glas kojeg radnika, a prekida tišina koja djeluje zaglušujuće zlosutno nakon prijašnje buke: tišina je to praznine velebnih hala, groblja vlakova, prostora koji javnosti nisu ni dostupni.

Iako je instalacija naizgled dokumentarne prirode, očita je velika pažnja koja je posvećena aranžiranju prikaza. Dok je instalacija iz 2012. bila kraće minutaže, a prikaz se uglavnom temeljio na jednom krupnom kadru, koji su tek povremeno prekinuti s grubo kolažiranim pristupom, što i odgovara naravi sadržaja, kod ovog rada to nije slučaj. Dvojac ovu projekciju od šezdesetak minuta u potpunosti kolažira u 2-4 dijela. Pritom je naglašena koloristička komplementarnost prikaza i igranje zrcaljenjem i stapanjem različitih ili čak istih prikaza iz različite perspektive u cjelinu, što se nije moglo primijetiti u “Minuti šutnje”. Nema točnog mjesta gledišta, kolažirani prikazi neprestano izmjenjuju kut gledanja i nisu po tom pitanju ni usklađeni. Upravo iz te nemogućnosti da se prikaz promatra frontalno, on biva odvojen od svoje funkcije, apstrahiran stječe nova značenje – svođen samo na boje i oblik. Kao i tišina koja dolazi tek u kraćim sekvencama, prikazi koji posve obuhvaćaju kvadratni strop rjeđi su i stoga i  dojmljiviji.

Možemo reći da je tema instalacije život željeznice, koji je blizinom usko vezan za život luke. Kao div željeznica otkida grad od mora, remeti tok prolazeći njegovim trupom, a s druge strane svojim dugim, teškim korakom spaja Rijeku s ostatkom svijeta. Nekad iskra grada, nekad prepuna ljudi, željeznica je sada prazna, zapuštena i napuštena, a ovim radom postaje simbol nekadašnje snage Rijeke i signal postindustrijske Rijeke. Nije slučajno da se instalacija upravo naziva “Čekaonica za ljude, strojeve i grad“: naziv ukazuje na tranziciju Rijeke, nedostatak rješenja – njen status quo – kao i Torpeda, i Benčića, i Hartere – kao i željeznice. Upravo je to jedan novi sloj koji je ovaj dvojac pridao ovom gotovo zaboravljenom mjestu u gradu – a to da je to vrijedna povijesna ostavština koja – čeka svoju suvremenost.

Ovo je, u konačnici, projekt o različitim vrstama čekanja: vlaka, budućnosti. (iz kataloga)

Instalaciju prati katalog na hrvatskom i na engleskom jeziku koji vizualno imitira samu instalaciju: kvadratnim oblikovanjem preuzima omjer dimenzija same projekcije; kao i projekcije, ima formu kolaža, no nije razdijeljen u 4 polja, već u 9. Kao i prikazi, nema točnog načina gledanja i potrebno je okretati „katalog“ kako biste pročitali tekst. Nije naročito praktično, kao ni krivljenje vrata dok gledate u strop – no svemu što gledate daje novu dimenziju. Jedina zamjerka promidžbenim materijalima jest previše termina za prvi dan otvaranja, pri čemu nije bilo naročito jasno isprva što kada počinje. Izložbu prate i popratna događanja: radionice, rasprave i prezentacije vizije grada umjetničkog dvojca te Vijeća mladih Benčić.

safe_image (1)

Projekt je izveden u sklopu umjetničke organizacije Musagates, čiji je cilj kroz međusektorske suradnje umjetnika i zajednice dovesti umjetnost u središte ljudskoga života i dati joj značenje koje zaslužuje.

Projekciju možete pogledati do 11. veljače od 16h do 21h.

Renata Filčić

letak2

Osvrt na IV. Dan povijesti umjetnosti

Protekao je još jedan Dan povijesti umjetnosti u Rijeci, obilježio se 30.5.2014. Ovaj, već četvrti Dan vodio se geslom Što nam to muzeji govore? Razumijemo li se? i cjelodnevni program obuhvatio je aspekte komunikacije muzeja s društvom.

Dan smo otvorili nizom izlaganja koja su osvijestila ulogu muzeja u društvu, muzeje kao mjesta učenja što nam je predstavila muzejska pedagoginja Etnografskog muzeja Zagreb Željka Jelavić. Nastanak muzeja od kolekcionarstva kao što su Tate i Guggenheim, djelovanje jednog riječkog muzeja i tema idejnog muzeja Bašćanskih štorija (za koji se nadamo da će se i ostvariti!) izložile su studentice povijesti umjetnosti Ana-Maria Milčić, Katarina Podobnik i Marina Dujmović. Jutarnju sekciju zaključili smo raspravom kroz koju se provlačila nit da je muzej hram, a ne forum (što bi trebao biti).

dpu

No dok su se na Kampusu nizala izlaganja, u popodnevnim terminima u suradnji s riječkim muzejima (Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Prirodoslovni muzej Rijeka) s riječi se prešlo na djelo! Učenike se osnovne i srednje škole te građanstvo putem radionica i vodstva, kroz priču i slikanje upoznalo s načinima izrade izložbe i vodstva kao ključnim kanalima komunikacije muzeja s publikom, interdisciplinarnošću koja je važan faktor uspjeha te su se otkrili tajni mehanizmi rada muzeja. No za dobru komunikaciju ključno je razumijevanje, a izlaganja u večernjem dijelu su to i potvrdila. Noć i Dan muzeja bila je tema Milvane Arko – Pijevac (Hrvatsko muzejsko društvo) koja je ukazala na veliku posjećenost i popularnost tih manifestacija. Laubu, kuću za umjetnost i ljude predstavila nam je Morana Matković kao dinamičnu ”instituciju” s mnoštvo različitih, a zanimljivih aktivnosti, i posve otvorenu i prilagođenu publici – prepoznala je to i Europa kada je Lauba bila nominirana za najbolji europski muzej ove godine – a Lauba čak nije muzej! Razumijemo li potrebe željene publike? Članice Kretivnog kolektiva Kombinat Lea Jurin, Anja Sušanj i Marina Toto odgovorile su da one razumiju – i to i dokazale; fokusirane na vizualni oblik komunikacije koji se širi internetom poput virusa pokazale su važnost tog segmenta vidljivosti određene institucije, udruge, kolektiva u javnosti.

Program je zaključila rasprava koja je dala odgovor geslu Dana. Komunikacija muzeja i publike postoji, no veći problem jest vidljivost muzeja u društvu. Pritom smo se dotakli i marketinga koji će se u muzeje tek uvesti, a za koji je sigurno da nam je potreban. Postepeno, ali sigurno, muzeji će početi lomiti sliku o muzejima kao hramu, a ne forumu.

Zahvaljujemo svim muzejima na suradnji te Gradu Rijeci i Studentskom kulturnom centru na financijskoj potpori kao i izvrsnim izlagačima!

Na jesen izlazi Puriteka, e-knjiga Dana povijesti umjetnosti u kojoj ćete moći saznati više o svakoj aktivnosti.

Renata Filčić