Deset poljubaca povijesti umjetnosti

Poljubac, prema nekima najintimniji čin kojeg dvije osobe mogu dijeliti, čest je prizor ljudske svakodnevice, a time i tema umjetničkog izražavanja.

Dan prije Valentinovog na tribinama Filozofskog fakulteta u Rijeci, postavljena je izložba Deset poljubaca povijesti umjetnosti. Izdvojili smo poznatija i manje poznata djela s motivom poljupca iz različitih stilskih razdoblja.

Tema romantične ljubavi zastupljena je tijekom svih razdoblja povijesti umjetnosti, no prikazivanje poljupca između ljubavnika nešto je rjeđe u ranijim periodima. Uz svako djelo dodali smo pričicu koja je vezana uz isto, osmislili smo interaktivne igre i time ih pokušali približiti studentima.

Correggio, Jupiter i Ija, 1532. – 33., Kunsthistorishes Museum, Beč

Na slici je prikazana Ija, kći Inaha, prvog kralja Arga, koju je zaveo prerušeni Jupiter kako ne bi povrijedio svoju ljubomornu ženu Junonu. Ovo je jedna iz serije od četiri slike koje prikazuju ljubavne pustolovine Jupitera prema Ovidijevom opisu iz Metamorfoza.
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2b/Antonio_Allegri%2C_called_Correggio_-_Jupiter_and_Io_-_Google_Art_Project.jpg
Francois Boucher, Heraklo i Omfala, 1735., Pushkin Museum of Fine Arts, Moskva

Zbog ubojstva Ifita, Heraklo se morao iskupiti i očistiti služenjem lidijskoj kraljici Omfali. Radio je ženske poslove i nosio žensku odjeću, a kraljica je nosila njegovu lavlju kožu i toljagu. Nakon nekog vremena oslobodila ga je te su se vjenčali čime je Omfala postala Heraklova druga žena od četiri.
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cc/Francois_Boucher_Heracles_and_Omphale.jpg
Honore Fragonard, Ukradeni poljubac, 1780., The State Hermitage Museum, Saint Petersburg

Djelo prikazuje trenutak priče koji se nije smio zbiti i koji mora ostati tajan. Dječak povlači djevojčicu za rukav te ju nježno ljubi u obraz. Ona se dvoumi, želi mu uzvratiti poljubac no pogledava prema prostoriji u kojoj su odrasli prisjećajući se svojih dužnosti. Je li mu uzvratila poljubac?
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9d/Jean-Honor%C3%A9_Fragonard_-_The_Stolen_Kiss.jpg/1200px-Jean-Honor%C3%A9_Fragonard_-_The_Stolen_Kiss.jpg
Antonio Canova, Amor i Psiha, 1793., Louvre, Pariz

Canova je u mramornoj skulpturi ovjekovječio poljubac Amora – Ljubavi i Psihe – Duše. Nakon što je ona izdala njegovo povjerenje trebala je obaviti tri zadatka prema uputi Amorove majke Venere, kako bi to povjerenje ponovno dobila. Amor je poljupcem spasio Psihu od smrt kada je izvršavala treći zadatak te je zamolio vrhovnog boga Jupitera da je učini besmrtnom.
Izvor reprodukcije: https://1.bp.blogspot.com/-R7Cwdpqnc3c/VfGNZSxICqI/AAAAAAAE23E/Nzp0uyuzRNo/s1600/Antonio%2BCanova%2BPsych%25C3%25A9%2Bet%2Bl%2527Amour%2BLouvre%2B%25284%2529.jpg
Francesco Hayez, Poljubac, 1867., ‎Pinacoteca di Brera‎, ‎Milan

Scena strastvenog poljupca Francesca Hayeza smještena je u srednji vijek. Iako primarno ljubavne tematike, slika je vremenom počela predstavljati duh talijanskog političkog pokreta koji se borio za sjedinjenje Italije i stvaranje kraljevine.
Izvor reprodukcije: https://en.wikipedia.org/wiki/The_Kiss_(Hayez)#/media/File:El_Beso_(Pinacoteca_de_Brera,_Mil%C3%A1n,_1859).jpg
Auguste Rodin, Poljubac, 1882., Musée Rodin, Pariz

Paolo i Francesca da Rimini, čiji grijeh opisuje Dante u Božanstvenoj komediji, bili su ljubavnici čija je ljubav bila zabranjena. Francesca je bila udata za Paolova brata, Giovannija, koji ih je uhvatio na djelu i ubio. Pokopani su u istoj grobnici i poslani u Pakao. Osuđeni su da ih zauvijek udara vjetar jer su u životu dopustili da ih „udare“ strasti.
Izvor reprodukcije: https://www.tate.org.uk/art/images/work/N/N06/N06228_9.jpg
Jean-Léon Gérôme, Pigmalion i Galateja, 1890., The Metropolitan Museum of Art, New York

Nakon što je vidio grupu prostitutki koje prodaju svoja tijela, Pigmalion je odlučio sebi napraviti skulpturu savršenu žene. Završetkom radova on se u nju očajnički zaljubio. Nakon što se molio Afroditi i prinesao žrtvu da udijeli život skulpturi, Pigmalion poljubi svoju savršenu ženu. U tom trenutku Galateja je oživjela.
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b4/Pygmalion_and_Galatea_MET_DT1969.jpg
René Magritte, Ljubavnici, 1928., MoMa, New York

Veo prekriva glave Magrittovih ljubavnika sakrivajući njihov identitet od promatrača, ali i jednog od drugog. Motiv vela prisutan je i u drugim njegovim djelima. Prema nekim izvorima, njegova je majka dok je on još bio dijete počinila samoubojstvo i pronašli su je s glavom zamotanom u tkanini. Ipak, on opovrgava tu povezanost.
ZADATAK: Pored djela postavljene su reprodukcije sa izbrisanim glavama. Možeš li zamisliti kako su ljudi izgledali? Docrtaj!
Izvor reprodukcije: https://www.sartle.com/media/artwork/the-lovers-rene-magritte.jpg?colorbox_zoom&itok=2shqyyTs
Constantin Brâncuși, Poljubac, 1907. – 1908., Philadelphia Museum of Art

Izrađena od jednog komada kamena skulptura Constantina Brancusija prikazuje ljubavni zagrljaj muškarca i žene. Stiliziranim zagrljajem likovi postaju jedno te se jedva naslućuje granica njihovih tijela. Djelo je inspirirano folklornom umjetnošću od koje Brancusi preuzima shemu.
Izvor reprodukcije: https://www.artlyst.com/wp-content/uploads/2017/02/brancusi-kiss-artlyst-top-10-kisses.jpg

VII. Dan povijesti umjetnosti

VII. Dan povijesti umjetnosti održat će se u Rjeci, 17. ožujka 2017.  Potaknuti željom za boljim poznavanjem, razumijevanjem, a potom i populariziranjem suvremene novomedijske umjetnosti, ovogodišnji Dan povijesti umjetnosti posvećen je temi odnosa umjetnosti i suvremene tehnologije, odnosno umjetnosti novih medija.

PROGRAM VII. DANA POVIJESTI UMJETNOSTI:

STRUČNI SKUP, 9:30h, Filozofski fakultet, predavaonica 230

Ana Peraica – Intermedijacija slikarstva i tehnologije fotografije

Darko Fritz – Postmedijsko stanje suvremene umjetnosti

Ingeborg Fülepp – Svjetlosti velegrada: kratki osvrt na projekte medijskih fasada

Nikolina Dostal – Eksperimentalni video u Hrvatskoj

Ana Žarković – Estetika pogreške: digitalne tendencije u suvremenoj kompjuterskoj umjetnosti

 

OTVORENJE IZLOŽBE, 13:30, Filozofski fakultet, 2. kat

Kompjuterska grafika

 

RADIONICE

Umjetnik u kompjuteru – za djecu osnovnih škola, Muzej informatike Peek&Poke, 14h (uz prijavu)

Glitch art radionica – uvodno predavanje (ulaz slobodan), 14:00 – 14:30, FFRI, 406 / radionica za djecu srednjih škola i studente, FFRI, 406, 14h (uz prijavu)

Fake News – Radionica spekulativnog dizajna fikcije – za studente, Galerija SKC-a, 16.3. u 13h; 17.3. 12h (uz prijavu)

Prezentacija rada radionice Fake Newsa – Galerija SKC-a, 17h (ulaz slobodan)

 

PREDAVANJE I PERFORMANS, Filodrammatica, 19h

Ivan Marušić Klif – Sve nekako počinje…

Četvrti broj PURITEKE

S velikom radošću donosimo vijest da je objavljen četvrti broj PURITEKE, e-časopisa koji prati Dan povijesti umjetnosti.

Mnogo truda u Puriteku uložili su članovi Kluba studenata povijesti umjetnosti ARTeFACT, Društva povjesničara povijesti umjetnosti Rijeke i profesori Odsjeka za povijesti umjetnosti te Centar za ikonografske studije – stoga – bacite oko!

PURITEKA

 

 

Fotografski natječaj 2016

Natječaj je zatvoren – Objava rezultata 11. ožujka

U sklopu VI. Dana povijesti umjetnosti u Rijeci Klub studenata povijesti umjetnosti ARTeFACT pri Društvu povjesničara umjetnosti Rijeke objavljuje fotografski natječaj na temu INTERPOLACIJE!

Novo u starom

Grad čine građevine različitih razdoblja i stilova. Svaka nova građevina koja se smjestila unutar neke starije arhitektonske cjeline primjer je interpolacije. Kako se moderna i suvremena arhitektura uklapa u povijesno okruženje? Poštuje li starija zdanja ili im se snažno suprotstavlja formom, dimenzijama, materijom…? Daje li starijim građevinama neko novo značenje ili živi odvojeno od njih? Prošećite gradom, promotrite slojevitost različitih stilova, oblika, veličina, boja i materijala arhitekture koja čini taj grad te nam fotografijama iz nekog zanimljivog, možda neobičnog kuta prikažite kako se neka moderna ili suvremena građevina uklopila u svoje povijesno okruženje.

Pravila natječaja

SUDJELOVANJE:
1. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju svi redoviti studenti visokih učilišta Republike Hrvatske neovisno o vrsti njihova studija i fotografskom iskustvu.
2. Forma izričaja je slobodna, prihvaćaju se crno-bijele i fotografije u boji svih stilova, procesa snimanja i obrade.
3. Fotografije ne smiju biti starije od 5 godina.
4. Svaki autor sudjeluje sa serijom fotografija od najmanje tri (3) do najviše pet (5) fotografija.
5. Fotografije moraju biti u JPG formatu, minimalne rezolucije 72 ppi.
6. Autor je dužan uz fotografije priložiti tekstualni opis do sto (100) riječi o prikazanome. To može uključivati autorov osobni utisak ili poruku o prikazu.
7. Radovi koji se prijavljuju ne smiju sadržavati nikakve autorske zaštitne znakove, watermarkove ili slično.
8. Organizacijski odbor Dana povijesti umjetnosti (u daljnjem tekstu Organizator) zadržava pravo na objavu radova odabranih za izložbu na svojoj internetskoj stranici, na svojim društvenim mrežama te drugim medijima u svrhu promidžbe ovog natječaja i manifestacije. Svi radovi će, neovisno o mjestu objave, ako je fizički moguće, biti potpisani.

ZAPRIMANJE FOTOGRAFIJA:
Natječaj je otvoren od 4. veljače 2016. do 1. ožujka 2016. zaključno u ponoć.
Fotografije koje se prijavljuju za natječaj moraju biti minimalne rezolucije 72ppi.
Uz fotografije je potrebno poslati ispunjen obrazac. Obrazac za prijavu nalazi se u privitku.
Fotografije i obrazac se zaprimaju isključivo putem e-mail adrese danpovijestiumjetnosti@gmail.com.

NAČIN OCJENJIVANJA
Cijela serija fotografija (od najmanje tri do najviše pet) ocjenjuje se kao jedinstven rad.
Stručno povjerenstvo koje će vršiti odabir fotografija za izložbu i dodijeliti nagradu najbolje ocijenjenom radu, čine kustosi fotografskih zbirki riječkih muzeja, povjesničari umjetnosti i studenti, članovi Kluba studenata povijesti umjetnosti ARTeFACT:
Sabina Salamon (Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci)
Sabrina Žigo (Muzej grada Rijeke)
Margita Cvijetinović Starac (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja)
Luka Skansi (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci)
Anamarija Komesarović (Studentica Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci)

Stručno povjerenstvo će ocjenjivanje i odabir fotografia za izložbu vršiti po zatvaranju natječaja zaključno s 8.3.2016.

NAGRADA:
Pobjednik osvaja novčanu nagradu u iznosu od 1.000,00 kn.
Najbolje ocijenjene fotografije moći će se pogledati na izložbi u okviru Dana povijesti umjetnosti 18. ožujka 2016. godine. Nakon završetka izložbe, autorima fotografija bit će poslan primjerak kataloga o trošku organizatora.

OBJAVA NAGRADA:
Pobjednik fotografskog natječaja i radovi odabrani za izložbu bit će objavljeni 11. ožujka 2016. godine na stranicama Kluba studenata povijesti umjetnosti ARTeFACT artefact.com.hr i Društva povjesničara umjetnosti Rijeke dpu-rihp.hr te na facebook profilima Kluba studenata povijesti umjetnosti ARTeFACT i Dana povijesti umjetnosti.
Pobjednički i najboljeplasirani radovi bit će izloženi na izložbi Dana povijesti umjetnosti, pod nazivom ”Novo u starom”, a koja će biti otvorena od 18. ožujka do 1. travnja 2016. godine u prostorima Filozofskog fakulteta u Rijeci.

AUTORSKA PRAVA, KORIŠTENJE FOTOGRAFIJA I ODGOVORNOST
Organizator ne preuzima nikakvu odgovornost za bilo kakve sporove vezane uz vlasništvo, odnosno autorska prava nad fotografijama koje sudionici pošalju Organizatoru radi sudjelovanja na natjecanju. Ukoliko sudionici natjecanja pošalju Organizatoru fotografije nad kojima nisu nositelji autorskog prava ili na drugi način zloupotrijebe tuđa prava, Organizator za takav slučaj ne snosi nikakvu odgovornost. Autorska i srodna prava pripadaju sudionicima – autorima fotografija, a Organizator stječe pravo korištenja fotografija isključivo u svrhu promoviranja natjecanja i Dana povijesti umjetnosti bez plaćanja ikakve naknade.

KALENDAR NATJECANJA
Otvorenje natječaja: 4. veljače 2016.
Zatvaranje natječaja: 1. ožujka 2016. 4. ožujka 2016.
Žiriranje do: 8. ožujka 2016.
Objava rezultata natječaja: 11. ožujka 2016.
Izložba: od 18. ožujka do 1. travnja 2016.

Sudjelovanjem u ovom natječaju autori/ce pristaju na sve navedene uvjete.

DOKUMENTI:
Obrazac 1

Za sva pitanja možete nam se obratiti putem e-mail adrese danpovijestiumjetnosti@gmail.com ili putem društvenih mreža: Dan povijesti umjetnosti i Klub studenata povijesti umjetnosti ARTeFACT.

VI. Dan povijesti umjetnosti

arhitektura

VI. Dan povijesti umjetnosti održat će se 18. ožujka 2016. na temu suvremene arhitekture. Ove godine bavit ćemo se problemima današnje arhitektonske prakse – pitanjima odnosa suvremene arhitekture prema povijesnoj arhitekturi i graditeljskom naslijeđu, ulogom dizajna u arhitekturi te pitanjima o radničkim naseljima i riječkoj industrijskoj baštini.

Program VI. Dana povijesti umjetnosti:

PREDAVANJA

FILOZOFSKI FAKULTET (predavaonica 207) 9:30 – 13:00h

Idis TuratoArhitektura konteksta

Maruša ZorecSlojevi starih i novih vremena

Marko SmoljanRad riječkih studenata PUM-a na projektu „Stoljetna arhitekture na jadranskim otocima”

Nikolina Jelavić MitrovićSUDAR BAŠTINA – modeli prezentacije muzejskih postava unutar povijesnih građevina

Lea Knežević i Robert PredovanRadnička naselja u Rijeci – Turnić i Ogranak

 

Otvorenje izložbe Novo u starom, 13:00h, Filozofski fakultet, 2. Kat

 

Radionice (uz prijavu – ograničen broj sudionika)

OŠ. Vladimir Gortan, 14:00-16:00h, Šarengrad

Društvo arhitekata Rijeka, 14:30-17:30h, Čitanje uzoraka

 

Terensko vodstvo 

Industrijska ulica – Putem riječke industrijske priče, 14:30h (mjesto polaska: Torpedo, okretište autobusne linije 8)

 

TRIBINA

MALI SALON,  18:00 – 20:00h

Gordan Resan O radu Društva arhitekata Rijeka i provođenju arhitektonskih natječaja

Dušan Kostić Idejni projekt baptističke crkve na Zametu

Igor Rožić Novi kompleks JGL Svilno 2

Vladi Bralić Zgrada Astronomskog centra Rijeka

 

 

El Greco, Van Gogh, Rothko, Bacon… za kraj zimskog semestra!

Ovu subotu, 28. veljače 2015, na dan kada su konačno zapečaćeni svi ispitni rokovi zimskog semestra ove akademske godine – članovi Kluba i co. krenuli su u lov na duševnu hranu. Što bi to za mlade povjesničare umjetnosti bilo nego – umjetnost.

Ranom zorom ukrcali smo se na bus za Vicenzu, a u podne već smo stajali pred Basilicom Palladianom, poprilično nestrpljivo, nakon što su nas već svi izlozi u gradu uputili na glavni događaj u gradu – izložbu Od Tutankamona do Caravaggia i Van Gogha: motivi predvečerja i noći.

vic

 

Sretni što smo se uspjeli domoći popusta kao studenti, uletjeli smo u prostor Basilice Palladiane i konačno zakoračili u izložbeni prostor – u mraku. Prikladno, sva su svjetla bila prigušena, a mi smo lutali od djela do djela tragajući za njima kao kukci za svjetlom (laskava usporedba!).

Svatko je pronašao nešto po svom ukusu: od figurativne umjetnosti, preko sakralnih tema, do praznih ploha. Detalje otkrivati nećemo – da ne vam ne uništimo doživljaj kada sami otiđete pogledati izložbu. 🙂

viccc


Na izložbi se nije smjelo fotografirati, no naša je Nada ipak uspjela koju uhvatiti. 😉

Hvala Dajani Novak na ostalim ustupljenim fotografijama!

Riječka Željeznica kao simbol postindustrijske Rijeke – Mustapić & Meštrović: Čekaonica za ljude, strojeve i grad

Ovih dana riječki željeznički kolodvor dobio je novi sloj značenja, pridodali su ga Nadija Mustapić i Toni Meštrović, suvremeni umjetnici koji se bave multimedijalnim projektima i društvenim pitanjima. No možda su vam poznati po radu koji je bio izložen u zamračenom Malom salonu u sklopu Spajalice 2013. godine. U prostoru ispražnjenom od predmeta, promatrač se fokusirao na projekciju preko cijelog zida i zvuk, buku koja je pratila prikaze mukotrpnog rada ljudi u riječkom i splitskom brodogradilištu na čijim se licima očituju teške godine industrije. Naziv audio-video projekcije, koja je nastala u periodu od 2012. do 2013., bio je znakovit: “Minuta šutnje” – za ljude brodogradilišta i brodogradilište samo.

spajalica minuta šutnje

Mustapić & Meštrović, Minuta šutnje

Slične koncepcije, u novoj video-audio instalaciji projiciranoj na stropu prostrane čekaonice riječkog željezničkog kolodvora od 5. veljače do 11. veljače 2015. godine dvojac Mustapić i Meštrović kontinuiraju svoj rad okrećući se opet temi industrije. Ipak, ovog puta fokus nije na ljudima koji čine tu industriju koliko je na luci i željeznici: strojevima i zapuštenim prostorima koji zjape prazni – bez ljudi, bez robe. Prati ih buka kretanja vlakova, tek ponegdje glas kojeg radnika, a prekida tišina koja djeluje zaglušujuće zlosutno nakon prijašnje buke: tišina je to praznine velebnih hala, groblja vlakova, prostora koji javnosti nisu ni dostupni.

Iako je instalacija naizgled dokumentarne prirode, očita je velika pažnja koja je posvećena aranžiranju prikaza. Dok je instalacija iz 2012. bila kraće minutaže, a prikaz se uglavnom temeljio na jednom krupnom kadru, koji su tek povremeno prekinuti s grubo kolažiranim pristupom, što i odgovara naravi sadržaja, kod ovog rada to nije slučaj. Dvojac ovu projekciju od šezdesetak minuta u potpunosti kolažira u 2-4 dijela. Pritom je naglašena koloristička komplementarnost prikaza i igranje zrcaljenjem i stapanjem različitih ili čak istih prikaza iz različite perspektive u cjelinu, što se nije moglo primijetiti u “Minuti šutnje”. Nema točnog mjesta gledišta, kolažirani prikazi neprestano izmjenjuju kut gledanja i nisu po tom pitanju ni usklađeni. Upravo iz te nemogućnosti da se prikaz promatra frontalno, on biva odvojen od svoje funkcije, apstrahiran stječe nova značenje – svođen samo na boje i oblik. Kao i tišina koja dolazi tek u kraćim sekvencama, prikazi koji posve obuhvaćaju kvadratni strop rjeđi su i stoga i  dojmljiviji.

Možemo reći da je tema instalacije život željeznice, koji je blizinom usko vezan za život luke. Kao div željeznica otkida grad od mora, remeti tok prolazeći njegovim trupom, a s druge strane svojim dugim, teškim korakom spaja Rijeku s ostatkom svijeta. Nekad iskra grada, nekad prepuna ljudi, željeznica je sada prazna, zapuštena i napuštena, a ovim radom postaje simbol nekadašnje snage Rijeke i signal postindustrijske Rijeke. Nije slučajno da se instalacija upravo naziva “Čekaonica za ljude, strojeve i grad“: naziv ukazuje na tranziciju Rijeke, nedostatak rješenja – njen status quo – kao i Torpeda, i Benčića, i Hartere – kao i željeznice. Upravo je to jedan novi sloj koji je ovaj dvojac pridao ovom gotovo zaboravljenom mjestu u gradu – a to da je to vrijedna povijesna ostavština koja – čeka svoju suvremenost.

Ovo je, u konačnici, projekt o različitim vrstama čekanja: vlaka, budućnosti. (iz kataloga)

Instalaciju prati katalog na hrvatskom i na engleskom jeziku koji vizualno imitira samu instalaciju: kvadratnim oblikovanjem preuzima omjer dimenzija same projekcije; kao i projekcije, ima formu kolaža, no nije razdijeljen u 4 polja, već u 9. Kao i prikazi, nema točnog načina gledanja i potrebno je okretati „katalog“ kako biste pročitali tekst. Nije naročito praktično, kao ni krivljenje vrata dok gledate u strop – no svemu što gledate daje novu dimenziju. Jedina zamjerka promidžbenim materijalima jest previše termina za prvi dan otvaranja, pri čemu nije bilo naročito jasno isprva što kada počinje. Izložbu prate i popratna događanja: radionice, rasprave i prezentacije vizije grada umjetničkog dvojca te Vijeća mladih Benčić.

safe_image (1)

Projekt je izveden u sklopu umjetničke organizacije Musagates, čiji je cilj kroz međusektorske suradnje umjetnika i zajednice dovesti umjetnost u središte ljudskoga života i dati joj značenje koje zaslužuje.

Projekciju možete pogledati do 11. veljače od 16h do 21h.

Renata Filčić