Poljubac, prema nekima najintimniji čin kojeg dvije osobe mogu dijeliti, čest je prizor ljudske svakodnevice, a time i tema umjetničkog izražavanja.
Dan prije Valentinovog na tribinama Filozofskog fakulteta u Rijeci, postavljena je izložba Deset poljubaca povijesti umjetnosti. Izdvojili smo poznatija i manje poznata djela s motivom poljupca iz različitih stilskih razdoblja.
Tema romantične ljubavi zastupljena je tijekom svih razdoblja povijesti umjetnosti, no prikazivanje poljupca između ljubavnika nešto je rjeđe u ranijim periodima. Uz svako djelo dodali smo pričicu koja je vezana uz isto, osmislili smo interaktivne igre i time ih pokušali približiti studentima.
Zbog toga što nakon dvadeset godina braka nisu mogli imati djecu, Joakim istjeran je iz grada te je u divljini postio i molio pet mjeseci. Anđeo se obratio Ani s porukom da ode do zlatnih vrata i pričeka svog muža s kojim će dobiti dijete, na što je ona potrčala i zahvaljivala Bogu. Poljubili su se na ulazu u grad, ona je bezgrešno začela Mariju i ostalo je povijest!
ZADATAK: Lijeva reprodukcija je original, a na desnoj pokušaj pronaći 8 razlika.
Izvor reprodukcije: https://i2.wp.com/www.pottypadre.com/wp-content/uploads/2018/08/1.-the-meeting-at-the-Golden-Gate-by-Giotto.jpg?fit=1309%2C1200
Na slici je prikazana Ija, kći Inaha, prvog kralja Arga, koju je zaveo prerušeni Jupiter kako ne bi povrijedio svoju ljubomornu ženu Junonu. Ovo je jedna iz serije od četiri slike koje prikazuju ljubavne pustolovine Jupitera prema Ovidijevom opisu iz Metamorfoza.
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2b/Antonio_Allegri%2C_called_Correggio_-_Jupiter_and_Io_-_Google_Art_Project.jpg
Zbog ubojstva Ifita, Heraklo se morao iskupiti i očistiti služenjem lidijskoj kraljici Omfali. Radio je ženske poslove i nosio žensku odjeću, a kraljica je nosila njegovu lavlju kožu i toljagu. Nakon nekog vremena oslobodila ga je te su se vjenčali čime je Omfala postala Heraklova druga žena od četiri.
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cc/Francois_Boucher_Heracles_and_Omphale.jpg
Djelo prikazuje trenutak priče koji se nije smio zbiti i koji mora ostati tajan. Dječak povlači djevojčicu za rukav te ju nježno ljubi u obraz. Ona se dvoumi, želi mu uzvratiti poljubac no pogledava prema prostoriji u kojoj su odrasli prisjećajući se svojih dužnosti. Je li mu uzvratila poljubac?
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9d/Jean-Honor%C3%A9_Fragonard_-_The_Stolen_Kiss.jpg/1200px-Jean-Honor%C3%A9_Fragonard_-_The_Stolen_Kiss.jpg
Canova je u mramornoj skulpturi ovjekovječio poljubac Amora – Ljubavi i Psihe – Duše. Nakon što je ona izdala njegovo povjerenje trebala je obaviti tri zadatka prema uputi Amorove majke Venere, kako bi to povjerenje ponovno dobila. Amor je poljupcem spasio Psihu od smrt kada je izvršavala treći zadatak te je zamolio vrhovnog boga Jupitera da je učini besmrtnom.
Izvor reprodukcije: https://1.bp.blogspot.com/-R7Cwdpqnc3c/VfGNZSxICqI/AAAAAAAE23E/Nzp0uyuzRNo/s1600/Antonio%2BCanova%2BPsych%25C3%25A9%2Bet%2Bl%2527Amour%2BLouvre%2B%25284%2529.jpg
Scena strastvenog poljupca Francesca Hayeza smještena je u srednji vijek. Iako primarno ljubavne tematike, slika je vremenom počela predstavljati duh talijanskog političkog pokreta koji se borio za sjedinjenje Italije i stvaranje kraljevine.
Izvor reprodukcije: https://en.wikipedia.org/wiki/The_Kiss_(Hayez)#/media/File:El_Beso_(Pinacoteca_de_Brera,_Mil%C3%A1n,_1859).jpg
Paolo i Francesca da Rimini, čiji grijeh opisuje Dante u Božanstvenoj komediji, bili su ljubavnici čija je ljubav bila zabranjena. Francesca je bila udata za Paolova brata, Giovannija, koji ih je uhvatio na djelu i ubio. Pokopani su u istoj grobnici i poslani u Pakao. Osuđeni su da ih zauvijek udara vjetar jer su u životu dopustili da ih „udare“ strasti.
Izvor reprodukcije: https://www.tate.org.uk/art/images/work/N/N06/N06228_9.jpg
Nakon što je vidio grupu prostitutki koje prodaju svoja tijela, Pigmalion je odlučio sebi napraviti skulpturu savršenu žene. Završetkom radova on se u nju očajnički zaljubio. Nakon što se molio Afroditi i prinesao žrtvu da udijeli život skulpturi, Pigmalion poljubi svoju savršenu ženu. U tom trenutku Galateja je oživjela.
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b4/Pygmalion_and_Galatea_MET_DT1969.jpg
Veo prekriva glave Magrittovih ljubavnika sakrivajući njihov identitet od promatrača, ali i jednog od drugog. Motiv vela prisutan je i u drugim njegovim djelima. Prema nekim izvorima, njegova je majka dok je on još bio dijete počinila samoubojstvo i pronašli su je s glavom zamotanom u tkanini. Ipak, on opovrgava tu povezanost.
ZADATAK: Pored djela postavljene su reprodukcije sa izbrisanim glavama. Možeš li zamisliti kako su ljudi izgledali? Docrtaj!
Izvor reprodukcije: https://www.sartle.com/media/artwork/the-lovers-rene-magritte.jpg?colorbox_zoom&itok=2shqyyTs
Izrađena od jednog komada kamena skulptura Constantina Brancusija prikazuje ljubavni zagrljaj muškarca i žene. Stiliziranim zagrljajem likovi postaju jedno te se jedva naslućuje granica njihovih tijela. Djelo je inspirirano folklornom umjetnošću od koje Brancusi preuzima shemu.
Izvor reprodukcije: https://www.artlyst.com/wp-content/uploads/2017/02/brancusi-kiss-artlyst-top-10-kisses.jpg
