Deset poljubaca povijesti umjetnosti

Poljubac, prema nekima najintimniji čin kojeg dvije osobe mogu dijeliti, čest je prizor ljudske svakodnevice, a time i tema umjetničkog izražavanja.

Dan prije Valentinovog na tribinama Filozofskog fakulteta u Rijeci, postavljena je izložba Deset poljubaca povijesti umjetnosti. Izdvojili smo poznatija i manje poznata djela s motivom poljupca iz različitih stilskih razdoblja.

Tema romantične ljubavi zastupljena je tijekom svih razdoblja povijesti umjetnosti, no prikazivanje poljupca između ljubavnika nešto je rjeđe u ranijim periodima. Uz svako djelo dodali smo pričicu koja je vezana uz isto, osmislili smo interaktivne igre i time ih pokušali približiti studentima.

Correggio, Jupiter i Ija, 1532. – 33., Kunsthistorishes Museum, Beč

Na slici je prikazana Ija, kći Inaha, prvog kralja Arga, koju je zaveo prerušeni Jupiter kako ne bi povrijedio svoju ljubomornu ženu Junonu. Ovo je jedna iz serije od četiri slike koje prikazuju ljubavne pustolovine Jupitera prema Ovidijevom opisu iz Metamorfoza.
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2b/Antonio_Allegri%2C_called_Correggio_-_Jupiter_and_Io_-_Google_Art_Project.jpg
Francois Boucher, Heraklo i Omfala, 1735., Pushkin Museum of Fine Arts, Moskva

Zbog ubojstva Ifita, Heraklo se morao iskupiti i očistiti služenjem lidijskoj kraljici Omfali. Radio je ženske poslove i nosio žensku odjeću, a kraljica je nosila njegovu lavlju kožu i toljagu. Nakon nekog vremena oslobodila ga je te su se vjenčali čime je Omfala postala Heraklova druga žena od četiri.
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cc/Francois_Boucher_Heracles_and_Omphale.jpg
Honore Fragonard, Ukradeni poljubac, 1780., The State Hermitage Museum, Saint Petersburg

Djelo prikazuje trenutak priče koji se nije smio zbiti i koji mora ostati tajan. Dječak povlači djevojčicu za rukav te ju nježno ljubi u obraz. Ona se dvoumi, želi mu uzvratiti poljubac no pogledava prema prostoriji u kojoj su odrasli prisjećajući se svojih dužnosti. Je li mu uzvratila poljubac?
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9d/Jean-Honor%C3%A9_Fragonard_-_The_Stolen_Kiss.jpg/1200px-Jean-Honor%C3%A9_Fragonard_-_The_Stolen_Kiss.jpg
Antonio Canova, Amor i Psiha, 1793., Louvre, Pariz

Canova je u mramornoj skulpturi ovjekovječio poljubac Amora – Ljubavi i Psihe – Duše. Nakon što je ona izdala njegovo povjerenje trebala je obaviti tri zadatka prema uputi Amorove majke Venere, kako bi to povjerenje ponovno dobila. Amor je poljupcem spasio Psihu od smrt kada je izvršavala treći zadatak te je zamolio vrhovnog boga Jupitera da je učini besmrtnom.
Izvor reprodukcije: https://1.bp.blogspot.com/-R7Cwdpqnc3c/VfGNZSxICqI/AAAAAAAE23E/Nzp0uyuzRNo/s1600/Antonio%2BCanova%2BPsych%25C3%25A9%2Bet%2Bl%2527Amour%2BLouvre%2B%25284%2529.jpg
Francesco Hayez, Poljubac, 1867., ‎Pinacoteca di Brera‎, ‎Milan

Scena strastvenog poljupca Francesca Hayeza smještena je u srednji vijek. Iako primarno ljubavne tematike, slika je vremenom počela predstavljati duh talijanskog političkog pokreta koji se borio za sjedinjenje Italije i stvaranje kraljevine.
Izvor reprodukcije: https://en.wikipedia.org/wiki/The_Kiss_(Hayez)#/media/File:El_Beso_(Pinacoteca_de_Brera,_Mil%C3%A1n,_1859).jpg
Auguste Rodin, Poljubac, 1882., Musée Rodin, Pariz

Paolo i Francesca da Rimini, čiji grijeh opisuje Dante u Božanstvenoj komediji, bili su ljubavnici čija je ljubav bila zabranjena. Francesca je bila udata za Paolova brata, Giovannija, koji ih je uhvatio na djelu i ubio. Pokopani su u istoj grobnici i poslani u Pakao. Osuđeni su da ih zauvijek udara vjetar jer su u životu dopustili da ih „udare“ strasti.
Izvor reprodukcije: https://www.tate.org.uk/art/images/work/N/N06/N06228_9.jpg
Jean-Léon Gérôme, Pigmalion i Galateja, 1890., The Metropolitan Museum of Art, New York

Nakon što je vidio grupu prostitutki koje prodaju svoja tijela, Pigmalion je odlučio sebi napraviti skulpturu savršenu žene. Završetkom radova on se u nju očajnički zaljubio. Nakon što se molio Afroditi i prinesao žrtvu da udijeli život skulpturi, Pigmalion poljubi svoju savršenu ženu. U tom trenutku Galateja je oživjela.
Izvor reprodukcije: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b4/Pygmalion_and_Galatea_MET_DT1969.jpg
René Magritte, Ljubavnici, 1928., MoMa, New York

Veo prekriva glave Magrittovih ljubavnika sakrivajući njihov identitet od promatrača, ali i jednog od drugog. Motiv vela prisutan je i u drugim njegovim djelima. Prema nekim izvorima, njegova je majka dok je on još bio dijete počinila samoubojstvo i pronašli su je s glavom zamotanom u tkanini. Ipak, on opovrgava tu povezanost.
ZADATAK: Pored djela postavljene su reprodukcije sa izbrisanim glavama. Možeš li zamisliti kako su ljudi izgledali? Docrtaj!
Izvor reprodukcije: https://www.sartle.com/media/artwork/the-lovers-rene-magritte.jpg?colorbox_zoom&itok=2shqyyTs
Constantin Brâncuși, Poljubac, 1907. – 1908., Philadelphia Museum of Art

Izrađena od jednog komada kamena skulptura Constantina Brancusija prikazuje ljubavni zagrljaj muškarca i žene. Stiliziranim zagrljajem likovi postaju jedno te se jedva naslućuje granica njihovih tijela. Djelo je inspirirano folklornom umjetnošću od koje Brancusi preuzima shemu.
Izvor reprodukcije: https://www.artlyst.com/wp-content/uploads/2017/02/brancusi-kiss-artlyst-top-10-kisses.jpg

Božić prije Božića

Zadnji mjesec u godini već tradicionalno za studente predstavlja učenje uz lampice, završavanje dana uz kuhano vino i fritulama umotanima u naše skripte. Možemo slobodno reći kako u nijednom dijelu svojih života nismo htjeli vjerovati u Djeda Mraza više negoli sada. Sveti Nikola možda jest naš zaštitnik, ali on je ovdje samo da nas potapša i u džepove gurne potrebnu dozu šećera za duge i tihe noći.

No na kraju svakoga božićnoga puta nalazi se u slučaju starijih imela, a u slučaju mladih – druženje. Jedino druženje kada svima dobro stoje kape i crveno. Ove godine snage su odlučile udružiti Udruge studenata povijesti “Draco Tarsaticum” i Klub studenata povijesti umjetnost ARTeFACT koje 16.12 s početkom u 20 sati organiziraju druženje u božićnom duhu na Odsjeku za povijest i Odsjeku za povijest umjetnosti. U prijevodu, bit će to vrijeme pričanja i plakanja na iste teme, ali s dozom optimizma koji samo advent može u nas unijeti.

Kako druženja je uvijek bilo i uvijek će biti, odlučili smo naše začiniti s dva eventa. Prvi event je svojevrsni Lov za blagom koji će se odvijati na Filozofskome fakultetu. Temu i nagrade vam nećemo otkriti, ali ćemo vam otkriti kako se možete prijaviti – jedna ili dvije osobe u paru mogu i ako žele moraju se prijaviti prije početka eventa na FB stranice jedne od Udruga. Jedini uvjet? Kondicija.

Drugi događaj koji će se odvijati na četvrtome katu je Beerpong koji započinje u 20. Ovdje ćemo vam u božićnom duhu postaviti kotizaciju od 10 kuna, ali sigurno smo kako ćete potaknuti njome samo bolje gađati čaše ili barem ohrabrivati vašeg protivnika da napokon pogodi vama jednu čašu.

Edit: Kako smo se proveli možeš pokušati doživjeti i ti kroz galeriju fotografija kolegice Lare Čakarić.